1991: Pad komunizma i njegov uticaj na muziku i umetnost

Otvoren je poziv za radove za konferenciju „1991: Pad komunizma i njegov uticaj na muziku i umetnost“, koja će se održati od 28. do 30. maja 2026. u UK Parobrod u Beogradu.

Događaj zajednički organizuju Emory University (Atlanta, SAD), Kulturni centar Parobrod (Beograd, Srbija) i Fakultet za medije i komunikacije (Beograd, Srbija).

Glavni govornici:

  • Peter Schmelz (Johns Hopkins University, SAD)
  • Martha Sprigge (University of California, Santa Barbara, SAD)
  • Melita Milin (Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Srbija)
  • Miško Šuvaković (Fakultet za medije i komunikacije, Srbija)
  • Mirjana Veselinović-Hofman (Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, Srbija)

Pad komunizma obuhvatio je niz pokreta usmerenih ka uspostavljanju liberalne demokratije krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, koji su doveli do urušavanja komunističkih vlada u zemljama Istočnog bloka, simbolizovanog rušenjem Berlinskog zida 1989. godine, a zatim i raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine. Demontaža Gvozdene zavese radikalno je promenila globalnu ravnotežu moći, pokrenula geopolitičko preuređivanje i preoblikovala evropski osećaj agense i pripadanja. Među događajima koji su usledili nakon raspada Sovjetskog Saveza i evropskog komunizma bili su i jugoslovenski ratovi 1990-ih, koji su doveli do raspada političke države, kao i noviji niz sukoba koji izazivaju kolektivne identitete i sežu do Drugog svetskog rata. Takva prekomponovanja širom kontinenta navela su pojedince i zajednice da preispitaju svoje odnose jedni s drugima i prema sopstvenim istorijama, stvarajući nove perspektive na prošlost i sadašnjost, kao i na to kako kulturni izrazi mogu istovremeno da neguju i osporavaju odnose sa drugima i sa širom zajednicom.

Trodnevna konferencija razmatra uticaj pada komunizma – geopolitička preuređivanja i redefinisane osećaje identiteta, granica i pripadanja – u muzici i umetnostima. Konferencija ima za cilj da zabeleži ovaj trenutak razumevanja i preoblikovanja koji utiče na proučavanje i stvaranje muzike i umetnosti, pružajući prostor za humanističko i umetničko istraživanje.

Pozivamo na širok spektar tema i diskursa iz oblasti muzike, umetnosti, arhitekture i srodnih humanističkih disciplina. Posebno podstičemo teme o:

  • muzici, umetnosti i nacionalizmu
  • muzici, umetnosti i nacionalnom identitetu
  • postkolonijalizmu u istočnoevropskoj i srednjoevropskoj kulturi
  • dekolonizaciji muzike i umetnosti Istočne i Centralne Evrope
  • uticaju raspada Jugoslavije na muziku i umetnosti
  • uticaju političke i ekonomske izolacije na muziku i umetnosti u Srbiji nakon Jugoslavije
  • nasleđu konflikta u umetničkoj sferi
  • postkomunističkim izazovima i njihovom uticaju na kulturnu sferu

Formati: individualni radovi (20 minuta); tematske sesije (3–4 rada, po 20 minuta); predavanja–recitali (30–60 minuta).
Zvanični jezik konferencije je engleski.

Molimo vas da apstrakte (250–300 reči) pošaljete Lauri Emmery (laura.emmery@gmail.com) do 15. januara 2026. U prijavi navedite ime, institucionalnu pripadnost i eventualne tehničke zahteve. Za tematske sesije potrebno je poslati sve apstrakte zajedno, uz dodatni predlog teme sesije (100 reči). Konferencijski odbor obavestiće sve učesnike do 15. februara 2026.

Kotizacija: 80 € za istraživače zaposlene u institucijama, 50 € za nezavisne istraživače, 40 € za studente. Kotizacija uključuje besplatan ulaz na sve koncerte tokom konferencije.

Programski odbor:

  • Laura Emmery, predsedavajuća (Emory University, SAD)
  • Miloš Bralović (Muzikološki institut SANU, Srbija)
  • Žarko Cvejić (Fakultet za medije i komunikacije, Srbija)
  • Anna Dalos (Institut za muzikologiju u Budimpešti, Mađarska)
  • Dalibor Davidović (Muzička akademija Univerziteta u Zagrebu, Hrvatska)
  • Marija Dumnić Vilotijević (Muzikološki institut SANU, Srbija)
  • Pauline Fairclough (University of Bristol, Ujedinjeno Kraljevstvo)
  • Kevin Karnes (Emory University, SAD)
  • Jānis Kudiņš (Latvijska muzička akademija Jāzeps Vītols, Letonija)
  • Ivana Medić (Muzikološki institut SANU, Srbija)
  • Ivana Miladinović Prica (Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, Srbija)
  • Marija Pavlović (Kulturni centar Parobrod / Univerzitet „Union-Nikola Tesla“, Srbija)
  • Christoph Schuller (Ludwig-Maximilians Universität Minhen, Nemačka)
  • Ruta Stanevičiūtė (Litvanska akademija muzike i pozorišta, Litvanija)

Pretraga

You are using an outdated browser which can not show modern web content.

We suggest you download Chrome or Firefox.